Idi na sadržaj

803.

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Godine:

◄◄ | ◄ | 799. | 800. | 801. | 802. | 803. | 804. | 805. | 806. | 807. | ► | ►►

Decenije:

◄ | 770-e | 780-e | 790-e | 800-e | 810-e | 820-e | 830-e | ►

Vijekovi:

◄ | 8. vijek | 9. vijek | 10. vijek | ►

803. u drugim kalendarima
Gregorijanski kalendar803
DCCCIII
Ab Urbe condita1556
Asirski kalendar5553
Bengalski kalendar210
Berberski kalendar1753
Budistički kalendar1347
Burmanski kalendar165
Bizantijski kalendar6311–6312
Kineski kalendar壬午年 (Vodeni Konj)
3499 ili 3439
    — do —
癸未年 (Vodeni Koza)
3500 ili 3440
Koptski kalendar519–520
Diskordijanski kalendar1969
Etiopijski kalendar795–796
Hebrejski kalendar4563–4564
Hindski kalendari
 - Vikram Samvat859–860
 - Šaka Samvat725–726
 - Kali Juga3904–3905
Holocenski kalendar10803
Iranski kalendar181–182
Islamski kalendar187–188
Julijanski kalendar803
DCCCIII
Korejski kalendar3136
Minguo kalendar1109 prije Tajvana
民前1109年
Seleukidska era1114/1115 AG
Tajlandski solarni kalendar1345–1346

Godina 803. (DCCCIII) bila je redovna godina koja počinje u nedjelju u julijanskom kalendaru. Oznaka 803. za ovu godinu se koristi od ranog srednjeg vijeka, kada je kalendarska era Anno Domini u Evropi postala glavnom metodom označavanja godina.

Događaji

[uredi | uredi izvor]

Bizantijsko carstvo

[uredi | uredi izvor]
  • Carevi Nikefor I i Karlo Veliki uspostavljaju svoje carske granice na Jadranskom moru i potpisuju Pax Nicephori ("Nikeforov mir"). Bizantinci zadržavaju kontrolu nad obalnim gradovima i otocima u Dalmatinskoj Hrvatskoj, dok je franačka vlast prihvaćena nad Istrom i Dalmatinskim zaleđem [1]. Venecija je priznata kao nezavisna od strane Bizantijskog Carstva.
  • ljeto – Bardanes Tourkos, bizantijski vojskovođa (strategos), proglašen je carem od strane trupa anatoličke, opsikionske, tračke i bucelarne oblasti. 'Pobunjenička' vojska maršira do Hrisopolisa, predgrađa Konstantinopola. Nakon prebjega dvojice svojih pouzdanih pomagača, budućih careva Lea Armenskog i Mihaila Amorijanca, Bardanes pregovara o miru.

Evropa

[uredi | uredi izvor]
  • maj – Krum, vladar (kan) Bugarskog carstva, počinje svoju teritorijalnu ekspanziju i napada bizantijske sjeverne granice. Svoje ratnike – uglavnom Bugare, Slavene, Tračane i Makedonce – vodi preko Karpata, preko rijeke Dunav i širom Transilvanije, Trakije i Makedonije.
  • St. Peter Stiftskulinarium, vjerovatno najstariji restoran srednje Evrope, osnovan je u Salzburgu, Austrija [2].

Abasidski kalifat

[uredi | uredi izvor]
  • Halifa Harun er-Rašid je odrubio glavu svom prijatelju i veziru (sekretaru) Ja'faru ibn Yahyi. Preživjeli članovi utjecajne porodice Barmakid (Jafarova porodica) su zatvoreni po Harunovom naređenju, a njihova imovina je konfiskovana.
  • Vjenčanje halife Haruna er-Rašida i Umm Muhamed; Bila je kćerka abasidskog princa Saliha al-Miskina i Umm Abdullaha, kćerke Isa ibn Alija. Vjenčali su se u novembru-decembru 803. godine u Al-Raqqi. Ranije je bila udata za Ibrahima ibn al-Mahdija, koji ju je ostavio [3].
  • Zemljotres u Mopsuestiji 803. dogodio se u blizini Mopsuestije i Aleksandretskog zaljeva (İskenderun).

Sjeverna Afrika

[uredi | uredi izvor]
  • 6. mart: Berberi u sjevernom Maroku priznaju vlast Idrisa II, sina Idrisa I, koji ima jedanaest godina [4].
  • U Indiji je kralj Palave Dantivarman (796-817) poražen od Rastrakute Govinda III (in) koji je zauzeo Kanči.
  • Kineski pjesnik Han Yu poziva na napuštanje budizma, prema njemu stranog običajima zemlje, i povratak konfucijanizmu [5].

803. u temama

[uredi | uredi izvor]

Religija

[uredi | uredi izvor]
  • 12. oktobar – Održan je Sinod u Klofešu (vjerovatno Brixsvorth), na kojoj je arhiepiskopija Lichfield degradirana u običnu biskupiju, uz papinu dozvolu koju je dobio kralj Koenvulf od Mersije.
  • Du Mu, kineski pjesnik i službenik (um. 852.)
  • Ema od Altdorfa, franačka kraljica i supruga kralja Ludovika Njemačkog od Istočne Francuske (umrla 876.)
  • Ibn 'Abd al-Hakam, muslimanski historičar (um. 871.)
  • Liu Congjian, kineski guverner (um. 843.)
  • 25. maj – Higbald, biskup Lindisfarna
  • 9. august – Irena Atinska, bizantijska carica
  • Ja'far ibn Yahya, perzijski vezir (r. 767.)
  • Kardam, vladar (kan) Bugarske (ili 802.)

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ↑ Florin Curta: Southeastern Europe in the Middle Ages, 500-1250, p. 135.
  2. ↑ MYTravelGuide. Stifskeller St Peter.
  3. ↑ al-Tabari, Muhammad Ibn Yarir; Bosworth, Clifford Edmund (1989). The History of al-Tabari Vol. 30: The 'Abbasid Caliphate in Equilibrium: The Caliphates of Musa al-Hadi and Harun al-Rashid A.D. 785-809/A.H. 169-193. Bibliotheca Persica. State University of New York Press, p. 326. ISBN 978-0-88706-564-4.
  4. ↑ Herman L. Beck L'image d'Idrīs II, ses descendants de Fās et la politique s̲h̲arīfienne des sultans marīnides, 656-869/1258-1465 BRILL, 1989 (ISBN 978-90-04-09054-5)
  5. ↑ Jean Pierre Guillaume Pauthier Chine moderne : ou description historique, géographique et littéraire de ce vaste empire Firmin Didot frères, 1853