Idi na sadržaj

Rusmir Mahmutćehajić

Pregledano
S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Rusmir Mahmutćehajić
Rođenje (1948-06-29) 29. juni 1948.
Stolac, FNR Jugoslavija
Smrt5. april 2026(2026-04-05) (77 godina)
Sarajevo, BiH
Zanimanjepolitičar, pisac, univerzitetski profesor
NacionalnostBošnjak
ObrazovanjeUniverzitet u Sarajevu; Univerzitet u Zagrebu
Žanresej, politička i filozofska proza
Poznata djela
Dobra Bosna, The Denial of Bosnia, Bosnia the Good
NagradeŠestoaprilska nagrada Grada Sarajeva (grupna, 1999)
Veb-sajt: rusmirmahmutcehajic.ba

Rusmir Mahmutćehajić (29. juni 1948 – 5. april 2026) bio je bosanskohercegovački političar, pisac, univerzitetski profesor i intelektualac.[1][2][3] Obavljao je dužnosti potpredsjednika Vlade Republike Bosne i Hercegovine i ministra za energetiku, rudarstvo i industriju, a bio je i prvi predsjednik Međunarodnog foruma Bosna.[3]

Biografija

[uredi | uredi izvor]

Rođen je 29. juna 1948. u Stocu, gdje je završio osnovnu školu i gimnaziju. Diplomirao je 1973. na Elektrotehničkom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, a 1975. magistrirao i 1980. doktorirao na Univerzitetu u Zagrebu. Specijalizaciju je obavio 1982. u Međunarodnom centru za teoretsku fiziku u Trstu, Italija, a postdoktorske studije 1988. na Katoličkom univerzitetu u Leuvenu, Belgija.[1][3]

Radio je kao istraživač i direktor u Institutu zaštite na radu univerziteta u Sarajevu, te kao direktor Instituta za ergonomiju istog univerziteta; od 1985. do 1991. radio je kao profesor i dekan Elektrotehničkog fakulteta Univerziteta u Osijeku, Hrvatska.[1][3]

Od 1991. do 1992. bio je potpredsjednik Vlade Republike Bosne i Hercegovine, a od 1992. do 1994. ministar za energetiku, rudarstvo i industriju Bosne i Hercegovine, kada je podnio ostavku. Bio je i član savjeta univerziteta u Sarajevu i Osijeku te predsjednik Komisije za društvene djelatnosti Vlade Bosne i Hercegovine.[1][3]

Od 1992. predsjednik je bosanskohercegovačkog komiteta CIGRE, od 1996. predsjednik izdavačkog savjeta časopisa Dijalog, urednik časopisa Bosanskohercegovačka elektrotehnika i Blagaj. Godine 1997. izabran je za prvog predsjednika Međunarodnog foruma Bosna. Od 2023. bio je redovni član Evropske akademije nauka i umjetnosti u odjeljenju humanističkih nauka.[1][4]

U užem naučnom području objavio je preko stotinu stručnih i naučnih radova, od kojih osam knjiga. Objavio je i sedamnaest knjiga autorske proze, političkih i filozofskih eseja te prijevoda na bosanski jezik.[1]

Među njegovim međunarodno zapaženim knjigama nalaze se The Denial of Bosnia (Poricanje Bosne), objavljena 2000. u izdanju Penn State University Pressa, te Bosnia the Good: Tolerance and Tradition (Dobra Bosna: tolerancija i tradicija), objavljena iste godine u izdanju Central European University Pressa.[5][6]

Bio je među dobitnicima Šestoaprilske nagrade Grada Sarajeva za 1999. godinu, u grupi nagrađenoj za projekat Kameni spavač, knjigu pjesama Maka Dizdara.[7]

Preminuo je 5. aprila 2026. u Sarajevu.[3][8]

  • Krhkost; Sarajevo, Veselin Masleša, 1977.
  • Krv i tinta; Sarajevo, Veselin Masleša, 1983.
  • Zemlja i more; Sarajevo, Svjetlost, 1986.
  • Živa Bosna: Politički eseji i intervjui; I izd., Ljubljana, Oslobođenje International, 1994.
  • Živa Bosna: Politički eseji i intervjui; II izd., Ljubljana, Oslobođenje International, 1995.
  • Living Bosnia: Political Essays and Interviews; prev. Spomenka Beus i Francis R. Jones; Ljubljana, Oslobođenje International, 1996.
  • O nauku znaka; Sarajevo, DID, 1996.
  • Dobra Bosna; Zagreb, Durieux, 1997.
  • Četrdeset kaligrafskih listova Ćazima Hadžimejlića; Sarajevo, DID, 1997.
  • Kriva politika: Čitanje historije i povjerenje u Bosni; Tuzla, Radio Kameleon, 1998.
  • Riječi kao boje zdjela: Odrazi vječne mudrosti u sonetima Skendera Kulenovića; Sarajevo, DID, 2000.
  • Sarajevski eseji: Politika, ideologija, tradicija; Zagreb, Durieux, 2000.
  • Prozori: Riječi i slike; Sarajevo, DID, 2000.
  • The Denial of Bosnia; prev. Francis R. Jones i Marina Bowder; Pennsylvania, Penn State University Press, 2000.
  • Bosnia the Good: Tolerance and Tradition; prev. Marina Bowder; Budapest, Central European University Press, 2000.
  • Words like wells of colour: Reflections of eternal wisdom in the Sonnets of Skender Kulenović; prev. Francis R. Jones, Milena Marić i Saba Risaluddin; Sarajevo/London, DID/The Bosnian Institute, 2001.
  • Bosanski odgovor: O modernosti i tradiciji; Zagreb, Durieux, 2001.
  • Subotnji zapisi: S političkih razmeđa; Sarajevo, Buybook, 2002.
  • Sarajevo Essays: Politics, Ideology and Tradition; prev. Saba Risaluddin i dr.; New York, State University of New York Press, 2003.
  • O ljubavi; Sarajevo, Buybook, 2004.
  • Mesdžid: Srce smirenosti; Sarajevo, Buybook, 2004.
  • Benim Güzel Bosnam; prev. Zeynep Özbek; Istanbul, Gelenek Yayinlari, 2004.
  • Learning From Bosnia: Approaching Tradition; prev. Francis R. Jones i Saba Risaluddin; New York, Fordham University Press, 2005.
  • Una risposta bosniaca: Modernita’ e tradizione; prev. Diletta Bovino; Genova/Milano, Marietti, 2005.
  • Une politique erronee: Lecture de l’histoire foi en la Bosnie; prev. Mauricette Begić i Nicole Dizdarević; Zagreb/Frankfurt, Durieux, Textor, 2005.
  • Malo znanja, O drugome u muslimanskim vidicima; Izdanja Antibarbarus, Zagreb, 2006.
  • Stolačka čaršija u vidiku perenijalne filozofije; Sarajevo: Buybook; Zagreb: Izdanja Antibarbarus, 2008.
  • Iz Jerusalema: o jednosti, vjesništvu i povratku; Profil International, Zagreb, 2012.
  • Andrićevstvo: protiv etike sjećanja; Clio, Beograd, 2015.
  • O antibosanstvu: muke života u tuđim predstavama; Connectum, Sarajevo, 2018.
  • Iz Jordana: o jednosti, vjesništvu i povratku; Connectum, Sarajevo, 2019.
  • Bauk bosanstva: u anesteziji i poslije; Dobra knjiga, 2022.
  • Dijaloške glose: uz knjigu Islam Hansa Künga; Dobra knjiga, 2024.
  • Genocidsko antibosanstvo; Dobra knjiga, 2024.[1][9]

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. 1 2 3 4 5 6 7 "Biography". Rusmirmahmutcehajic.ba. Arhivirano s originala, 23. 9. 2018. Pristupljeno 17. 10. 2019.
  2. ↑ "Nova knjiga Rusmira Mahmutćehajića: O antibosanstvu - Muke života u tuđim predstavama". NAP. Pristupljeno 26. 12. 2023.
  3. 1 2 3 4 5 6 "Preminuo Rusmir Mahmutćehajić, prvi potpredsjednik Vlade Republike Bosne i Hercegovine". Federalna.ba. 6. 4. 2026. Pristupljeno 6. 4. 2026.
  4. ↑ "Rusmir Mahmutćehajić izabran za redovnog člana Evropske akademije znanosti i umjetnosti". FENA. 25. 12. 2023. Pristupljeno 26. 12. 2023.
  5. ↑ "The Denial of Bosnia". Penn State University Press. Pristupljeno 6. 4. 2026.
  6. ↑ "Bosnia the good : tolerance and tradition / Rusmir Mahmutćehajić". HathiTrust Digital Library. Pristupljeno 6. 4. 2026.
  7. ↑ "Šestoaprilska nagrada za 1999. godinu". Grad Sarajevo. Pristupljeno 6. 4. 2026.
  8. ↑ "Preminuo Rusmir Mahmutćehajić". TVSA. Pristupljeno 6. 4. 2026.
  9. ↑ "Međunarodni forum Bosna". forumbosna.org. Pristupljeno 6. 4. 2026.

Vanjski linkovi

[uredi | uredi izvor]