Magnoliopsida
| Magnoliopsida | |
|---|---|
 Platycarphella carlinoides, porodica Asteraceae. | |
| Sistematika | |
| Carstvo: | Plantae |
| Divizija: | Tracheophyta |
| Poddivizija: | Spermatophytina |
| Razred: | Magnoliopsida Brongn. |
| Baze podataka | |
.jpg)
Magnoliopsida razred je vaskularnih sjemenjača koji se u širokom, rangiranom smislu odnosi na kritosjemenjače ili cvjetnice (Angiospermae). ITIS ga vodi kao prihvaćeni razred unutar pododjeljka Spermatophytina, a Angiospermae navodi među njegovim sinonimima. U takvom shvaćanju Magnoliopsida obuhvaća sve cvjetnice, uključujući i jednosupnice, koje ITIS izdvaja u nadred Lilianae. [1]
Naziv Magnoliopsida potječe iz 19. stoljeća; objavio ga je francuski botaničar Adolphe-Théodore Brongniart 1843. godine. Njegov se opseg, međutim, tijekom povijesti znatno mijenjao, pa naziv u različitim klasifikacijskim sustavima ne označava uvijek istu skupinu biljaka. [2]
U jednom od najutjecajnijih sustava 20. stoljeća, Cronquistovu sustavu, kritosjemenjače su bile podijeljene u dva razreda. Magnoliopsida su obuhvaćale tradicionalne dvosupnice, a Liliopsida jednosupnice. Cronquist je Magnoliopsida dalje dijelio na šest podrazreda: Magnoliidae, Hamamelididae, Caryophyllidae, Dilleniidae, Rosidae i Asteridae. Takva uporaba imena dugo je bila raširena u botaničkim udžbenicima, florama i enciklopedijama.
Drugi su sustavi istom imenu dali širi opseg. Dahlgren, a poslije osobito Thorne i Reveal, upotrebljavali su Magnoliopsida za sve kritosjemenjače. U njihovoj klasifikaciji iz 2007. „Class Magnoliopsida (‘Angiospermae’)” obuhvaćala je 12 podrazreda i 35 nadredova, među kojima su se nalazile i skupine jednosupnica.
Razvoj molekularne filogenetike pokazao je da tradicionalne dvosupnice nisu monofiletska skupina, dok jednosupnice jesu zasebna prirodna evolucijska grana. Zbog toga suvremeni sustavi Angiosperm Phylogeny Group (APG) više ne dijele cvjetnice na dva formalna razreda dvosupnica i jednosupnica. Umjesto toga koriste filogenetske skupine kao što su jednosupnice, eudikote, magnoliidi, rozide i asteride, a iznad razine reda uglavnom izbjegavaju formalne Linneove rangove.
Najnovija revizija, APG V, objavljena 2026., temelji se na opsežnim analizama nuklearnih i plastidnih gena. Većina sustava APG IV ostala je nepromijenjena, ali su uvedeni novi redovi Oncothecales i Cardiopteridales, dok su izmijenjeni opsezi nekih drugih redova, osobito unutar asterida.
Stoga se naziv Magnoliopsida koristi u širem smislu, za sve kritosjemenjače, kako ga upotrebljavaju ITIS i pojedini rangirani suvremeni sustavi. Ne treba ga poistovjećivati sa starijim Cronquistovim značenjem prema kojem su Magnoliopsida bile samo dvosupnice.
Magnoliopsida su iznimno raznolike vaskularne sjemenjače koje mogu biti jednogodišnje ili višegodišnje zeleni, grmovi, stabla, penjačice, epifiti ili vodene biljke. Sporofit je dominantna generacija i u pravilu ima razvijen korijen, stabljiku i listove, iako pojedini organi mogu biti snažno reducirani ili preobraženi. Listovi mogu biti jednostavni ili sastavljeni te naizmjenični, nasuprotni ili pršljenasti.
Njihovo najvažnije obilježje je cvijet, reproduktivna struktura u kojoj nastaju izrazito reducirani muški i ženski gametofiti. Peludna zrna razvijaju se u anterama prašnika, dok se ženski gametofit nalazi u sjemenom zametku unutar plodnog lista. Pelud se na njušku tučka može prenositi vjetrom, vodom ili životinjama, osobito kukcima, ali i pticama i drugim životinjama. Građa cvjetova iznimno je raznolika; ocvijeće može biti razdijeljeno na čašku i vjenčić, građeno od međusobno sličnih tepala ili djelomično odnosno potpuno reducirano.
Za kritosjemenjače je osobito značajno da su sjemeni zameci zatvoreni unutar plodnog lista odnosno plodnice, za razliku od golosjemenjača, kod kojih su izloženi. Nakon oplodnje iz sjemenog zametka nastaje sjemenka, a plodnica sudjeluje u nastanku ploda koji štiti sjemenke i često omogućuje njihovo rasprostranjivanje. Zametak ima jednu ili dvije supke, što pokazuje da Magnoliopsida u ovom opsegu obuhvaća i jednosupnice i ostale skupine kritosjemenjača.
Cvjetnice nastanjuju gotovo sva kopnena područja Zemlje te brojna slatkovodna, pa čak i morska staništa. Razvile su iznimnu raznolikost životnih oblika, načina oprašivanja, plodova i načina rasprostranjivanja sjemenki te čine dominantnu skupinu biljaka u većini današnjih kopnenih ekosustava.
ITIS smješta razred u slijed Plantae → Viridiplantae → Streptophyta → Embryophyta → Tracheophyta → Spermatophytina → Magnoliopsida i neposredno pod njim priznaje 18 nadredova. Njegov je klasifikacijski zapis posljednji put pregledan 2014., pa su pojedini kasnije priznati redovi i njihove porodice u njemu još nepotpuno smješteni. Popis u nastavku zato zadržava ITIS-ove nadredove, dok je sastav redova dopunjen prema novijim klasifikacijama APG IV i APG V. [3]
- Amborellanae — Amborellales.
- Asteranae — Apiales, Aquifoliales, Asterales, Boraginales, Bruniales, Cardiopteridales, Cornales, Dipsacales, Ericales, Escalloniales, Garryales, Gentianales, Icacinales, Lamiales, Metteniusales, Oncothecales, Paracryphiales, Solanales, Vahliales.
- Austrobaileyanae — Austrobaileyales
- Berberidopsidanae — Berberidopsidales
- Buxanae — Buxales
- Caryophyllanae — Caryophyllales
- Ceratophyllanae — Ceratophyllales
- Dillenianae — Dilleniales
- Lilianae — Acorales, Alismatales, Arecales, Asparagales, Commelinales, Dioscoreales, Liliales, Pandanales, Petrosaviales, Poales, Zingiberales.
- Magnolianae — Canellales, Chloranthales, Laurales, Magnoliales, Piperales.
- Myrothamnanae — Gunnerales
- Nymphaeanae — Nymphaeales
- Proteanae — Proteales
- Ranunculanae — Ranunculales
- Rosanae — Brassicales, Celastrales, Crossosomatales, Cucurbitales, Fabales, Fagales, Geraniales, Huerteales, Malpighiales, Malvales, Myrtales, Oxalidales, Picramniales, Rosales, Sapindales, Vitales, Zygophyllales; porodice: Huaceae.
- Santalanae — Santalales
- Saxifraganae — Saxifragales
- Trochodendranae — Trochodendrales.
- ↑ ITIS, pristupljeno 20. kolovoza 2026.
- ↑ An Updated Classification of the Class Magnoliopsida (“Angiospermae”), pristupljeno 20. kolovoza 2026.
- ↑ Large-scale nuclear and plastid phylogenomic analyses inform an updated Angiosperm Phylogeny Group classification: APG V, pristupljeno 20. kolovoza 2026.
