Lancia

LanÄa Automobili SpA. (italijanski: Lancia Automobiles SpA) je italijanski proizvoÄaÄ automobila koji je osnovao ViÄenco LanÄa 1906. godine u gradu Torino. Kompanija ima vrlo dugu tradiciju proizvodnje luksuznih modela i velike uspehe u reli vožnji. 1960. godine postaje Älan Fijat grupe. Kompanija je zatvorena 1986. godine zajdeno sa Alfom, kako bi se formirao novi pogon Alfa-LanÄa industrija (italijanski: Alfa-Lancia Industriale SpA) koja je kasnije takoÄe povuÄena i preuzeta pod okrilje Fijat kompanije 2007. godine. Pri celokupnoj reorganizaciji italijanske industrije automobila formirano je odeljenje sa prvobitnim nazivom (italijanski: Lancia Automobiles SpA) kao deo grupe (italijanski: Fiat Group Automobiles SpA). Moderni LanÄa automobili predstavljaju luksuznu alternativu Fiatovim i Alfinim vozilima sa kojima deli platformu i agregate. ZaÅ”titni znak firme je upotreba grÄkog alfabeta u nazivima modela. Oliver Francis je generalni direktor firme.
LanÄa je osnovana 29. novembra 1906. u gradu Torinu (Italija), a osnivaÄi su ViÄenco LanÄa i Klaudio Fogolin, obojca Fiatovi reli vozaÄi. Prvi LanÄa automobil se zvao āTipo 51ā, kasnije nazvan LanÄa Alfa koja je imala dugu tradiciju. Napravljen je 1907. sa datumom proizvodnje u 1908. godini. Ova kola su imala motor sa 4 cilindra koji je razvijao 58 KS. LanÄa je poznata u svetu automobilizma po mnogim inovacijama. LanÄiji možemo biti zahvalni na mnogim izumima koji se i posle celog veka primenjuju u modernom konceptu u industriji automobila. 1913. godine model LanÄa Teta je prvi automobil u Evropi, koji je imao kompletan elektriÄni sistem kao deo standardne opreme. Prvi automobili sa samonoseÄim telom (bez Å”asije) su bile LanÄe proizvedene od 1922 do 1931. godine, a po ugledu na tadaÅ”nje avione. Sva moderna danaÅ”nja ogibljenja su zasnovana na izumu koji se ovde prvi put primenjen, to su bile opruge sa hidrauliÄnim amortizerom. Ona je izumitelji i prvog petobrzinskog menjaÄa 1948. godine, kao i prvih V motora V6 1950. u Aureliji, a kasnije i V8, V12 i na kraju V4. Nezavisno ogibljenje (suspenzija) na sva 4 toÄka je naravno LanÄin izum.
Hronologija proizvodnje LanÄa automobila:
- 1907. godine āTipo 51ā kasnije LanÄa Alfa, prvi proizvedeni model LanÄa Automobila.
- 1913. godine predstavljen je model LanÄa Teta koja je bila prvi automobil u Evropi sa ugraÄenim elektriÄni sistem kao delom standardne opreme.

- U bližoj proÅ”losti u 1986. LanÄa je prestavila model LanÄa Delta koja je u svoje vreme bila jedan od najboljih automobila na svetskim reli prvenstvima.
- 1990. godine LanÄa se okreÄe proizvodnji veÄih i savremenijih automobila. Tada je izaÅ”la LanÄa Dedra sa interkulerom, bust-drajvom i turboÄarÄerom.
- Äetiri godine kasnije 1994. prestavljena je LanÄa kapa sa motorom od 5 cilindra verzije (dva benzinska i dva turbo-dizelska).
- 1995. izlazi mali automobil LanÄa Y (ipsilon), koji je svojim izgledom bio namenjen kupcima ženskog pola. Premijeru je imao 1995. godine u Ženevi, a zamiÅ”ljen je kao prirodni naslednik uspeÅ”nog A112. Prvobitno se proizvodio pod imenom Autobijanki Y10 i pod tim imenom je uveden na italijansko tržiÅ”te, dok je za evropsko tržiÅ”te izlazio pod imenom LanÄa Y10.
- 1996. godine na scenu izlazi Lancia kapa u Sportskoj verziji koja je imala novi pneumatski sastav.
Kroz istoriju kompanija je poznata po znaÄajnim uspesima na reli takmiÄenjima. Posebno su poznati modeli LanÄa Delta sa kojima je kompanija ovojila svetski reli Å”ampionat (VRC) 6 godina uzastopno (1987-1992). TakoÄe su osvajali Å”ampionate sa modelima LanÄa Fulvia (1972), LanÄa Stratos (1974, 1975, 1976) i LanÄa 037 (1983).

Nakon Å”to je sin ViÄenca LanÄe preuzeo firmu, on je sve viÅ”e uzimao uÄeÅ”Äa u moto-sportovima i odluÄio je da napravi model automobila za gran pri. Vitorio Jano je novi dizajner firme LanÄa, a njegov model LanÄa D50 uÄestvuje na Grand priu u Å paniji 1954. godine gde Alberto Askari uzima pol poziciju i voz najbrži krug. Na Velikoj nagradi Monaka, Askari je pao u luku tako Å”to je promaÅ”io krivinu u Å”ikani. Nedelju dana kasnije Askari je poginuo u nesreÄi vozeÄi Ferarijev model na trci u Monci. Njegovom smrÄu i zbog finansijskih problema Lancia se povukla sa Gran pri trka[1]. Sve ukupno, LanÄa je na ovim takmiÄenjima ostvarila dve pobede i deset podijuma[2]. LanÄijin tim je prebaÄen na tim Skuderija Ferari [3], sa kojim je Huan Manuel FanÄo pobedio na Å”ampionatu 1956. godine sa LanÄa-Ferari automobilom.

LanÄa je imala velikih uspeha u Moto-sportu tokom dugog niza godina, a uglavnom u reli trkama. Pre formiranja svetskog prvenstva u reliju, LanÄa je ostvarila pobedu u konkurenciji konstruktora na MeÄunarodnom prvenstvu 1972. godine sa modelom LanÄa Fulviija. Nakon osnivanja svetskog Å”ampionata, popularno nazvanog "WRC", LanÄa postaje statistiÄki gledano najuspeÅ”nija ekipa (sve do povlaÄenja sa trka 1993. godine). Osvajala je titule najboljih konstruktora sa modelima LanÄa Stratos (1974, 1975 i 1976.), zatim LanÄa 037 1983. godine i LanÄom Delta od 1987 do 1992 (6 godina uzastopno). Delta je time najuspeÅ”niji pojedini model ikada na ovom takmiÄenju od osnivanja.
Juha Kankunen i Miki Biason su obojica osvojili dve titule najboljeg vozaÄa sa Deltom. MeÄu ostalim vozaÄima koji su osvojili Svetska prvenstava u reliju sa LanÄom su Marku Alen, Didije Auriol, Sandrom Munari, Bernar DarniÅ”, Valter Ror, Bjern Valdegard i Anri Toivonen. U istoriju ovog brenda u okupljanjima na reli trkama zapisane su i tragedije, sa smrtnim ishodima italijanskog vozaÄa Atilia Betege na Relju Korzika 1985. sa modelom LanÄa 037, a zatim finskog favorita Toivonen u LanÄi Delta S4 na istom takmiÄenju taÄno godinu dana kasnije. Te smrti Äe na kraju dovesti do ukidanja takmiÄenja u Grupi B.

Tokom dominacije LanÄe u Reliju, kompanija je uzela uÄeÅ”Äe i u trkama sportskih automobila kasnijih 1970-ih pa sve do sredine 1980-ih. Prvi model koji se takmiÄio je bio LanÄa Stratos HF u grupi 4, kao i kratko uÄeÅ”Äe sa verzijom za Grupu 5. Ovaj model je kasnije zamenio model LanÄa Monte Karlo - Turbo. Tim je imao uspeha pa je napredovao u Grupu 6 sa modelom LanÄa LC1 Spajder, kome je sledio LC2 kupe u Grupi C sa Ferarijevim motor u sezoni 1983. LC2 model je postavio tadaÅ”nje standarde u smislu sirove brzine, model je uspeo da se izbori za 13 pol pozicija, meÄutim, njegovi rezultati su bili sputani loÅ”om pouzdanoÅ”Äu i ekonomiÄnoÅ”Äu potroÅ”nje goriva, pa je uspeo da pobedi na samo tri Evropska i Svetska Å”ampionata u konkurenciji izdržljivosti. LanÄin tim sportskih auta nije mogao da se takmiÄi protiv tada dominantnih PorÅ”eovih modela 956 i 962, Å”to je dovelo do pada ovog sektora. Od 1986. godine LanÄa se fokusira na Reli prvenstva tako da se samo privatni timovi nastavljaju takmiÄiti sa modelom LC2 sve od 1990. godine.
- LanÄa Alfa - Alfa-12HP
- LanÄa Dialfa - Dialfa-18HP
- LanÄa Beta - Beta-15/20HP
- LanÄa Delta - Delta-20/30HP
- LanÄa Epsilon - Epsilon
- LanÄa Eta - Eta-30/50HP
- LanÄa Gama - Gamma-20HP
- LanÄa Teta - Theta-35HP (1913-1918)
- LanÄa Zeta - Zeta-12/15HP (1912-1916)

- LanÄa Aprilja - Aprilia (1930-1948)
- Aprilja sport iz 1930. - Prvi model iz ove serije, nastao kao idealna rekonstrukcija modela od Äije produkcije nije ostao ni jedan primerak. Posla se prihvatio naslednik firme ZAGATO i prema preostalim fotografijama naÄinio idealnu kopiju ovog vozila.
- Aprilja Berlina iz 1933. - Predratna produkcija, sa izrazitom marketinÅ”kom notom automobila ānove epoheā za ondaÅ”nje prilike u zemlji.
- Aprilja Astura iz 1933. - vozilo koncipirano za holivudske uslove.
- LanÄa Aprilja iz 1940. - Neverovatan dizajn vozila za ono vreme, koje bi komotno moglo da se poredi sa ekskluzivnim vozilima posle 50-tih godina dvadesetog veka.
- LanÄa Astura - Astura (1931-1939), namenski pravljeno vozilo, za reprezentativne svrhe sa tipiÄnom notom da se vidno istakne napredak italijanske tehniologije u odnosu na nemaÄku.
- LanÄa Ardea - Ardea (1939-1953), poboljÅ”ana i luksuzna verzija Aprilja Berline iz 1933.
- LanÄa Artena - Artena (1931-1943)
- LanÄa Avgusta - Augusta (1932-1937)
- LanÄa Dilambda - Dilambda (1928-1938)
- LanÄa Kapa - Kappa
- LanÄa Dikapa - Dikappa
- LanÄa Lambda - Lambda (1922-1931)
- LanÄa Trikapa - Trikappa
- LanÄa Apia - Appia (1953-1963)
- Apia GTE Zagato 1959 - Revolucionarna pojava aerodinamiÄnih farova i oblika karoserije koja Äe dugo vremena posle biti replicirana od strane drugih proizvoÄaÄa.
- LanÄa Aurelia - Aurelia (1950-1958)
- Aurelia 1950. - Obnova i izgradnja ā ponovo jedno kvalitetno vozilo za porodiÄne potrebe ābolje stojeÄih Italijanaā.
- Aurelia B52 1952. - Sportski kupe koji je pretstavljao nagoveŔtaj saradnje sa Ferarijem.
- Aurelia B52 Kupe Bertone - Izlazak LanÄe na reli Monte Karlo.
- Aurelia B24 1956 - Automobil koji danas postiže cenu na tržintu od 250.000 evra. Ima ih nekoliko u izvanrednom stanju. Pored Brižit Bardo i Rožera Vadima, i Sofija Loren se rado vozila u ovim kolima.
- LanÄa A!!2 - A!!2 iz 1966. godine, je jedan od najkvalitetnijih proizvoda nastao preuzimanjem Autobjankija ā postao je uzor svim potonjim modelima sa troja vrata.

- LanÄa Beta - Beta (1972-1984), Ovaj auto je sa tužnom sudbinom. Iako joÅ” ne sasvim u FIAT-u, LanÄa prihvata poslovni aranžman sa SSSR-om oko isporuke limova za vozila. Nažalost, italijanski standardi sa debljinom od 0.3 nisu mogli da izdrže ruske od 0.7, pa je i uticaj korozije na ove limove bio dva i po puta veÄi. Vozilo je doživelo neuspeh na Engleskom tržiÅ”tu, uz zduÅ”nu pomoÄ NemaÄkih proizvoÄaÄa.
- LanÄa Beta 2 - verzija 2 iz 1981. godine. Ova restilizovana BETA, sa troja vrata, možda jedan od najlepÅ”ih LanÄinih primeraka, bezuspeÅ”no je pokuÅ”avao da se vrati na tržiÅ”te. Iskustva sa istoimenim modelom starijim 11 godina bila su pogubna.
- D20
- D23/D24
- D25

- LanÄa ā Ferari D45, D50 - D50, Sa ovim modelom je osvojen Å”ampionat F1, Äuveni Askari poginuo je u ovim kolima. Posle tog dogaÄaja, meÄusobno prebacujuÄi krivicu jedni na druge, LanÄa se povlaÄi iz ovog takmiÄenja.
- LanÄa Flaminija iz 1957. - Flaminia, Papsko i reprezentativno vozilo italijanske vlade i italijanske diplomatije. Proizvodili su se i u verzijama konvertibl, kupe, kabriolet.. Vozio ih Äuveni MarÄelo Mastrojani.
- LanÄa Flaminija - LORAIMO iz 1960, Fabrika je dopustila sebi luksuz da na tržiÅ”te izbaci potpuno novu koncipiranu karoseriju sportskog automobila.

- LanÄa Flavia - Flavia 1960, Renesansa ovog brenda, izvoz Å”irom Evrope, nagoveÅ”taj dominacije italijanskih vozila.
- LanÄa Fulvia - Fulvia (1963-1976)
- LanÄa Fulvia - BERLINA 1961, Jedan od najkvalitetnijih i najskupljih automobila te epohe. Uprkos veoma visokoj ceni, prodaja je bila neverovatna.
- LanÄa Fulvia - HF 1961, Pored izvanrednih voznih sposobnosti za svakodnevnu upotrebu, vozilo je bilo spremano i za sportska takmiÄenja. JoÅ” uvek se pamte okrÅ”aji ovog vozila sa Alfom GTA na UÅ”Äu.
- LanÄa Fulvia - Dunja 1971.
- LanÄa 2000
- LanÄa Gama - Gamma (1976-1984), model koji je prvi put proizveden 1976. godine, možda i nareprezentativniji za ono vreme, a vozio ga je Enco Ferari u svojim poznim godinama.
- LanÄa Monte Karlo - Monte Carlo/Lancia Scorpion (1974-1981)
- LanÄa Stratos - Stratos HF (1974-1975)

- LanÄa Delta - Delta (1979-1994), najuspeÅ”niji model LanÄinih automobila i najpoznatiji predstavnik. TipiÄan primer LanÄe. Kvalitetan do najmanjeg detalja, sa fantastiÄnim motorima, carovao je uz pomoÄ Finskih vozaÄa godinama evropskom Reli scenom.
- LanÄa Delta S4 - Delta S4
- LanÄa Delta iz 1991. godine. Posle ukidanja klase u kojoj se takmiÄila stara DELTA, pojavila se i DELTA druge generacije, sa ne toliko izraženim sporstskim aspiracijama. Fabrika je uveliko bila u vlasniÅ”tvu FIAT-a, pa se i primeÄuju sliÄnosti sa Fiat bravo, BRAVA konceptom. Platforma TIPO.
- LanÄa Dedra - Dedra (1989-1999), nastala dodavanjem zadnjeg dela delti druge generacije, sa kompletnim asortimanom motora koje je koristila DELTA. Proizvodila se i u SW varijanti.
- LanÄa Kapa - Kappa (1994-2001), Jedno od najluksuznijih italijanskih vozila tog perioda sa paletom snažnih motora i danas zadovoljava najzahtevnije vozaÄe. Proizvodila se i u SW varijanti.

- LanÄa Libra - Lybra iz 1999. godine, koncipiran kao āsmirenaā verzija automobila godine, Alfe 156, proizvodila se 6.5 godina. Pretstavljala je kompromis luksuznog automobila, snage i vozila kojime je lako upravljati i gradom. NaroÄito uspeÅ”na je bila SW varijanta koja je kompenzovala unutraÅ”nji prostor salona. Nova replika tog vozila proizvodi se u Kini sa oznakom Zotje Libra.
- LC1
- LC2
- LanÄa Prizma - Prisma (1982-1990)
- LanÄa Tema - Thema (1984-1994), Konstruktivno zajedniÄki koncept FIAT-a, LANÄE, SAB-a i donekle ALFE. Isti donji postroj ā sliÄni motori. Primerak LanÄe opremljen je (opciono) Ferarijevim motorom (832b), sa osam cilindara, 32 ventila i zastraÅ”ujuÄim voznim osobinama za to doba.

- LanÄa Trevi - Trevi
- Y10 (1984-1995)
- LanÄa Ipsilon - Ypsilon
- LanÄa Zeta - Zeta
- LanÄa 037 - 037/Lancia Rally
- LanÄa Tezis - Thesis
Možda bi trebalo istaÄi da je fabrika od poÄetka imala slabu profitnu stopu, s obzirom na insistiranju na kvalitetu po svaku cenu, bez obzira na veliÄinu i klasu odreÄenog modela. Momentom stupanja u brak iz raÄuna sa FIAT-om, smisao je bio da se profitna stopa LanÄe podigne, tako Å”to bi FIAT svoju tehnologiju ustupao LanÄi, a LanÄa brendirala FIAT sa sinonimom za kvalitet i pouzdanost. LanÄa je postala deo Fiata 1969. godine. Posle velikog pada prodaje krajem 70ih i poÄetkom 80 ih, tek krajem 90-ih godina i pojavom Alfe 156, Fiata Pande i Punta, ulaganjima Fiata u Azijsko tržiÅ”te (uglavnom Kina) i velikom ekspanzijom Marea, Bravo i Brave vozila u Južnoj Americi i LanÄa se vraÄa na mesto koje joj pripada sa modelima Ipsilon, Kapa, a kasnije i Libra.
Najmanji i zaÄuÄujuÄe najprodavaniji LanÄijin model zasnovan na platformi Fiat Punta, LanÄa Ipsilon. Može se tretirati kao ānajmanji luksuzni auto na svetuā. Proizvodi se od 1992 sa znaÄajnim izmenama izgleda 1995, 1997, 2004 i 2007. godine. Posebno je atraktivna i tražena MOMO verzija Ipsilona, sa joÅ” bezbroj modifikacija od drugih studija Sport i drugih varijanti.
Monovolumen ili (minivan) model koji je za prevoz viÅ”e ljudi kojima je konfor na prvom mestu. InaÄe ovo je prvi minivan koji ima zonsku kontrolu klime za svaki red sediÅ”ta.
LanÄa Fedra Eurovan nova klasa vozila u Evropi zajedniÄki napor PSA grupe i Fiata. Sa kojima i deli zajedniÄku platformu agregate i veÄinu delova Å”to je inaÄe i bio cilj ove dve grupe.
Perjanica u ekskluzivnom segmentu italijanskih vozila. Prizvodla se od 2002. godine do 2008. godine. Sada se pravi samo po narudžbini. ZvaniÄno vozilo italijanske vlade i mnogih diplomatskih predstavniÅ”tva Å”irom sveta.
Naslednica po imenu ali ne i po temperamentu slavne HP Delte iz 80-ih i poÄetkom 90-ih godina. Nova LanÄa predstavljena 2007, a poÄela sa prodajom 2008. godine. Argeto Oro i Platino tri paketa opreme. Prvi Evropski model sa poluautmatskim parkiranjem (bez uÄeÅ”Äa vozaÄa prilikom upravljanja).
- ā āFormula One timelineā. atlasf1.autosport.com. Pristupljeno 27. 06. 2007.
- ā āLancia Formula 1 Teamā. 4mula1.ro. Arhivirano iz originala na datum 2017-11-01. Pristupljeno 27. 06. 2007.
- ā āLancia D50ā. ddavid.com. Arhivirano iz originala na datum 2007-07-02. Pristupljeno 27. 06. 2007.
- ZvaniÄna veb strana LanÄe Arhivirano 2009-08-31 na Wayback Machine-u