Пређи на садржај

Atentat

С Википедије, слободне енциклопедије
Litografija V. Kaclera koja ilustruje atentat na srpskog kneza Mihaila Obrenovića
Scena ubistva Aleksandra i Drage Obrenović, objavljena u Italijanskoj štampi
Trenutak kada atentator Vlado Černozemski skače na kola i ubija kralja Aleksandra u Marselju, 9. oktobra 1934. u 16 sati i 20 minuta

Atentat (čiji naziv dolazi od latinskog glagola attentare, što znači „pokušati“) u najširem smislu znači protivpravni napad na život, imanje ili čast nekoga. U tom najširem smislu se npr. naglo i neočekivano povećanje poreza naziva „atentatom na životni standard“.

U užem smislu se pod pojmom atentat podrazumijeva fizički napad, odnosno ubistvo ili pokušaj ubistva tačno određene osobe, najčešće one koja ima izuzetnu političku, ekonomsku, kulturnu ili vojnu važnost u nekoj državi, društvu ili svijetu. Takvo ubistvo se po pravilu čini s predumišljajem. Atentatori mogu biti naručeni, odnosno profesionalne ubice, ali i osobe fanatičnih ubeđenja kao i osobe na čije motive utiče duševna bolest.

Najpoznatiji primeri atentata u Srbiji i bliskom okruženju

[уреди | уреди извор]

Primeri drugih istorijskih atentata

[уреди | уреди извор]

Primeri u istoriji su brojni i dokumentovano je više slučaja uspelih i neuspelih atentata:

Uz pojam atentat se u posljednje vrijeme veže eufemizam ciljano ubistvo ili vansudsko pogubljenje odnosno atentati koje vojne, policijske i obavještajne snage nekih država provode protiv vodećih predstavnika terorističkih i subverzivnih organizacija.

  • Grupa autora, 1976. Popularna enciklopedija. BIGZ: Beograd.