Idi na sadržaj

Boeing B-29

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Boeing B-29 Superfortress
B-29 u letu
ModelB-29 (model 345)
ProizvođačBoeing
Prvi let21 septembar 1942 Izmijeni na Wikipodacima
Prekinut1949.
Glavni korisnikSAD
Broj napravljenih4.049
VarijanteB-29A, B-29B/C, XB-44, B-50.

Boeing B-29 Superfortress[1] (Supertvrđava) jest odgovor firme Boeing na konkurs USAAC (United States Army Air Command) iz 1939, na koji su se prijavila 4 poznata proizvođača aviona.

Boeing je na ovaj konkurs odgovorio modelom 345, koji je tako iznenadio da je prije prvog leta Boeing dobio narudžbu za 1500 komada. Ovaj avion, koji je, pored drugih stvari, građen kao zračna komora, posjeduje sistem za električno uvlačenje točkova, koji je dotad bio nepoznat. Od ljeta 1943. isporučuju se prvi avioni za USAAF i ulaze u rat na pacifičkom frontu. Najpoznatija (iako najosporavanija) akcija ovih bombardera jeste bacanje atomskih bombi na japanske gradove Hiroshimu i Nagasaki.

Malo bolja verzija ovog aviona pravi se od 1944, a ima mogućnost prijema većeg broja bombi i poboljšanja u avionici. Ovaj model se kod Boeinga označava kao model 345-2, a kod USAAC kao B-29D (kasnije XB-44). Iz ovog je modela 1947. izveden posljednji model označen kao B-50. Od ovog modela proizvedeno je 79 komada, koji daju osnovu američkih prekookeanskih bombardera do pojave B-52 1952.

Tehnički podaci

[uredi | uredi izvor]
Podaci Jedinice
Godina produkcije1942-1949
FirmaBoeing
Raspon krila43,05 m
Dužina30,18 m
Visina9,02 m
površina krila161,27 m2
Težina (prazan)31.815 kg
Mogući tovar-
Težina (maksimalna pri startu)63.958 kg
Putnici-
Posada10
Brzina576 km/h
Visina leta9.700 m
Dužina leta6.600 km
Pogon4x Wright-R-3350-23-23A/41 Cyclone-18 zvjezdasti motori
Snaga4x 1.640 kW (2.231 KS)
NaoružanjeDo 4.100 kg bombi i 10 mitraljeza kalibra 12,7 mm i top 20 mm

Također pogledajte

[uredi | uredi izvor]

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ↑ "The World War Two bomber that cost more than the atomic bomb". www.bbc.com (jezik: engleski). 31. 8. 2025. Pristupljeno 14. 10. 2025.

Vanjski linkovi

[uredi | uredi izvor]