Laktaši
Laktaši | |
|---|---|
Grad | |
| Grad Laktaši | |
 Centar Laktaša | |
 Zastava .svg) Grb | |
 Grad Laktaši u Bosni i Hercegovini | |
  Laktaši | |
 Interaktivna karta Laktaši | |
| Koordinate: 44°54′N 17°18′E / 44.900°N 17.300°E | |
| Država |  Bosna i Hercegovina |
| Entitet | Republika Srpska |
| Vlada | |
| • Gradonačelnik | Miroslav Bojić[1] (SNSD) |
| Površina | |
| • Grad | 388,34 km2 |
| • Naseljeno mjesto | 12,77 km2 |
| Stanovništvo (2013) | |
| • Grad | 34.966 |
| • Grad (gustoća) | 90,04 /km2 |
| • Naseljeno mjesto | 5.419 |
| • Naseljeno mjesto (gustoća) | 424,35 /km2 |
| Vremenska zona | CET (UTC+1) |
| • Ljeti (DST) | CEST (UTC+2) |
| Poštanski broj | 78 250 |
| Pozivni broj | (+387) 51 |
| Veb-sajt | grad-laktasi |
Laktaši su grad i banjsko lječilište u sjeverozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine, 19 km sjeverno od Banje Luke.[2]
Kultura
Nacionalni spomenici
Na listi nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine za grad Laktaši nalazi se sljedeći spomenik:
Arheološki lokaliteti
Stanovništvo
Nacionalni sastav stanovništva – grad Laktaši
| Sastav stanovništva – grad Laktaši | |||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| 2013.[4] | 1991.[5] | 1981.[6] | 1971.[7] | 1961.[8] | |||
| Osoba | 34 966 (100,0%) | 29 832 (100,0%) | 27 676 (100,0%) | 25 997 (100,0%) | 26 021 (100,0%) | ||
| Srbi | 33 462 (95,70%) | 24 176 (81,04%) | 21 642 (78,20%) | 21 986 (84,57%) | 22 431 (86,20%) | ||
| Hrvati | 521 (1,490%) | 2 565 (8,598%) | 2 512 (9,076%) | 2 731 (10,51%) | 2 497 (9,596%) | ||
| Nisu se izjasnili | 245 (0,701%) | – | – | – | – | ||
| Ukrajinci | 236 (0,675%) | – | – | – | – | ||
| Ostali | 148 (0,423%) | 1 153 (3,865%) | 749 (2,706%) | 703 (2,704%) | 762 (2,928%) | ||
| Bošnjaci | 112 (0,320%) | 408 (1,368%)1 | 245 (0,885%)1 | 341 (1,312%)1 | 172 (0,661%)1 | ||
| Jugoslaveni | 50 (0,143%) | 1 530 (5,129%) | 2 260 (8,166%) | 84 (0,323%) | 11 (0,042%) | ||
| Slovenci | 47 (0,134%) | – | 35 (0,126%) | 106 (0,408%) | 120 (0,461%) | ||
| Nepoznato | 47 (0,134%) | – | – | – | – | ||
| Pravoslavci | 38 (0,109%) | – | – | – | – | ||
| Crnogorci | 16 (0,046%) | – | 28 (0,101%) | 34 (0,131%) | 20 (0,077%) | ||
| Makedonci | 16 (0,046%) | – | 7 (0,025%) | 3 (0,012%) | 6 (0,023%) | ||
| Bosanci | 10 (0,029%) | – | – | – | – | ||
| Muslimani | 9 (0,026%) | – | – | – | – | ||
| Albanci | 4 (0,011%) | – | 2 (0,007%) | 5 (0,019%) | – | ||
| Romi | 4 (0,011%) | – | 192 (0,694%) | – | – | ||
| Bosanci i Hercegovci | 1 (0,003%) | – | – | – | – | ||
| Mađari | – | – | 4 (0,014%) | 4 (0,015%) | 2 (0,008%) | ||
Nacionalni sastav stanovništva – naseljeno mjesto Laktaši
| Sastav stanovništva – naseljeno mjesto Laktaši | |||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| 2013.[4] | 1991.[5] | 1981.[6] | 1971.[7] | 1961.[8] | |||
| Osoba | 5 419 (100,0%) | 3 483 (100,0%) | 2 607 (100,0%) | 1 415 (100,0%) | 1 015 (100,0%) | ||
| Srbi | 5 142 (94,89%) | 2 866 (82,29%) | 1 879 (72,08%) | 1 229 (86,86%) | 929 (91,53%) | ||
| Nisu se izjasnili | 74 (1,366%) | – | – | – | – | ||
| Hrvati | 72 (1,329%) | 99 (2,842%) | 79 (3,030%) | 77 (5,442%) | 28 (2,759%) | ||
| Ostali | 32 (0,591%) | 134 (3,847%) | 74 (2,839%) | 50 (3,534%) | 49 (4,828%) | ||
| Bošnjaci | 17 (0,314%) | 39 (1,120%)1 | 15 (0,575%)1 | 28 (1,979%)1 | – | ||
| Jugoslaveni | 17 (0,314%) | 345 (9,905%) | 538 (20,64%) | 11 (0,777%) | – | ||
| Ukrajinci | 12 (0,221%) | – | – | – | – | ||
| Crnogorci | 10 (0,185%) | – | 16 (0,614%) | 15 (1,060%) | 4 (0,394%) | ||
| Pravoslavci | 10 (0,185%) | – | – | – | – | ||
| Slovenci | 9 (0,166%) | – | – | 4 (0,283%) | 1 (0,099%) | ||
| Nepoznato | 9 (0,166%) | – | – | – | – | ||
| Bosanci | 6 (0,111%) | – | – | – | – | ||
| Makedonci | 5 (0,092%) | – | 3 (0,115%) | – | 4 (0,394%) | ||
| Muslimani | 3 (0,055%) | – | – | – | – | ||
| Romi | 1 (0,018%) | – | – | – | – | ||
| Albanci | – | – | 2 (0,077%) | 1 (0,071%) | – | ||
| Mađari | – | – | 1 (0,038%) | – | – | ||
Historija
Prahistorija i antika
Na prostoru Laktaša potvrđen je kontinuitet naseljenosti kroz više epoha, a među najvažnijim svjedočanstvima prošlosti izdvajaju se arheološko područje u Gornjim Bakincima, ostaci rimskih i kasnoantičkih lokaliteta te više zaštićenih sakralnih i graditeljskih cjelina.[9][10]
Šire područje Laktaša pripada sjevernoj Bosni, gdje su registrirani tragovi naseljenosti još iz paleolita.[11] U stručnim radovima o arheologiji sjeverne Bosne i Hercegovine lokaliteti na području Laktaša navode se među važnim nalazištima za proučavanje prahistorijskih i ranohistorijskih procesa u dolini Vrbasa i susjednim ravničarskim zonama.[11]
U antičko doba područje Laktaša bilo je uključeno u rimski kulturni i privredni prostor. Arheološki nalazi s lokaliteta na području Laktaša svjedoče o prisustvu rimskih naseobinskih i gospodarskih sadržaja, a Laktaši se u stručnoj literaturi spominju i u okviru pregleda rimskih vila u Bosni i Hercegovini.[12][13]
Kasna antika
Jedan od najznačajnijih lokaliteta na području Laktaša nalazi se na Gradini u Gornjim Bakincima, gdje su evidentirani ostaci kasnoantičkog odnosno ranobizantijskog grada i triju ranohrišćanskih bazilika.[14] Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine proglasila je taj lokalitet nacionalnim spomenikom, ističući njegovu historijsku, arheološku i naučnu vrijednost.[14]
Prema arheološkim istraživanjima objavljenim na Academia.edu, lokalitet u Bakincima pokazuje da je na ovom prostoru postojao razvijen kasnoantički centar, za koji se pretpostavlja da je mogao imati i širi crkveno-upravni značaj u doba obnove utvrđenja u vrijeme cara Justinijana I.[15]
Srednji i novi vijek
Za područje današnjih Laktaša očuvani su i tragovi kasnijih historijskih slojeva, naročito u vidu sakralnih objekata i grobaljanskih cjelina. Među zaštićenim dobrima na području grada nalazi se pravoslavna crkva brvnara sa pokretnom imovinom i ostacima nekropole u selu Malo Blaško, koja je proglašena nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.[16][17]
Na području Laktaša Komisija je evidentirala i druga dobra od historijskog značaja, među kojima su lokaliteti u Slatini, Romanovcima i Mahovljanima.[10][18] Ti lokaliteti pokazuju da je prostor Laktaša i u kasnijim stoljećima imao kontinuitet naseljenosti, vjerskog života i lokalne saobraćajne važnosti.
Savremeni period i rat 1992–1995.
Tokom rata u Bosni i Hercegovini i područje Laktaša bilo je zahvaćeno progonom i zločinima nad nesrpskim stanovništvom. U presudi Međunarodnog krivičnog tribunala za bivšu Jugoslaviju u predmetu protiv Momčila Krajišnika navedeno je da su oko marta 1992. policija, srpski vojnici iz Laktaša i Veljko Milanković naredili stanovnicima bošnjačkog sela Lišnja da napuste svoje kuće, nakon čega je većina odvedena u pilanu u Vijaci.[19] I žalbena presuda u istom predmetu ponovila je činjenični nalaz o učešću policije i vojnika iz Laktaša u prisilnom uklanjanju stanovništva Lišnje.[20][21]
Reference
- ↑ "Lokalni izbori 2024 - Laktaši". izbori.ba. Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine. 5. 11. 2024. Pristupljeno 16. 11. 2024.
- ↑ "Град Лакташи – Град Лакташи" (jezik: srpski). Pristupljeno 8. 10. 2024.
- ↑ "Spisak nacionalnih spomenika po mjestima (općina Laktaši)". Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine. Arhivirano s originala, 23. 4. 2019. Pristupljeno 26. 11. 2015.
- 1 2 "Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik". popis.gov.ba. Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine. Arhivirano s originala, 7. 4. 2021. Pristupljeno 7. 4. 2021.
- 1 2 "Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991.(str. 69)" (PDF). fzs.ba. Pristupljeno 29. 11. 2015.
- 1 2 "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 29. 11. 2015.
- 1 2 "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 29. 11. 2015.
- 1 2 "Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 15. 4. 2016.
- ↑ "Kasnoantički – ranobizantijski grad i tri ranohrišćanske bazilike u Gornjim Bakincima, Laktaši". Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine. Pristupljeno 13. 3. 2026.[mrtav link]
- 1 2 "Nacionalni spomenici Bosne i Hercegovine – tabela". Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine. Pristupljeno 13. 3. 2026.
- 1 2 "Arheološki dnevnik paleolitskih istraživanja / Archaeological journal of paleolithic research". Academia.edu. Pristupljeno 13. 3. 2026.
- ↑ "Rimske vile u Bosni i Hercegovini / Roman villas in Bosnia and Herzegovina". Academia.edu. Pristupljeno 13. 3. 2026.
- ↑ "Antiĉki željezni alat i oprema sa prostora Bosne i Hercegovine / Iron Tools and Implements of the Roman Period in Bosnia and Herzegovina". Academia.edu. Pristupljeno 13. 3. 2026.
- 1 2 "Laktaši arheo područje Bakinci BOS" (PDF). Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine. Arhivirano s originala (PDF), 4. 9. 2025. Pristupljeno 13. 3. 2026.
- ↑ "Ranovizantijski grad na Gradini u Bakincima / Early Byzantine town at Gradina in Bakinci". Academia.edu. Pristupljeno 13. 3. 2026.
- ↑ "Pravoslavna crkva brvnara sa pokretnom imovinom i ostacima nekropole u selu Malo Blaško, Laktaši". Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine. Pristupljeno 13. 3. 2026.[mrtav link]
- ↑ "Laktaši Crkva brvnara BOS" (PDF). Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine. Arhivirano s originala (PDF), 5. 9. 2025. Pristupljeno 13. 3. 2026.
- ↑ "Privremena lista – Laktaši" (PDF). Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine. Pristupljeno 13. 3. 2026.
- ↑ "Prosecutor v. Momčilo Krajišnik, Trial Judgement" (PDF). International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia. Pristupljeno 13. 3. 2026.
- ↑ "Prosecutor v. Momčilo Krajišnik, Appeal Judgement" (PDF). International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia. Pristupljeno 13. 3. 2026.
- ↑ "Presuda Rade Grujić – prvostepena presuda" (PDF). Sud Bosne i Hercegovine. Pristupljeno 13. 3. 2026.
.svg){kind=small}
