Prijeđi na sadržaj

Hoh Xil

Dodaj infookvir »visoravan«.
(Primjeri uporabe predloška)
Hoh Xil Qinghaija
Svjetska baština – UNESCO
Država NR Kina
Godina uvrštenja2017. (41. zasjedanje)
VrstaPrirodno dobro
Mjerilovii, x
Ugroženost–
PoveznicaUNESCO:1540
Koordinate35°22′49″N 92°26′21″E / 35.38028°N 92.43917°E / 35.38028; 92.43917
Hoh Xil na zemljovidu Kine
Hoh Xil
Hoh Xil
Lokacija Hoh Xila u Kini

Hoh Xil ili Kekexili (kineski: 可可西里, Hoh Xil, mongolski: ᠬᠥᠬᠡ ᠰᠢᠯ Хөх шил; što znači „Plavi greben”), poznat i kao Aqênganggyai (tibetski: ཧོ་ཧོ་ཞི་ལི, kineski: 阿卿贡嘉, što znači „Gospodin od deset tisuća planina”) je izolirana regija na sjeverozapadnom dijelu tibetske visoravni u kineskoj pokrajini Qinghai. God. 2017. upisan je na UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine u Aziji kao „najveća i najviša visoravan na svijetu”.[1]

Panorama Hoh Xila iz 2012.
Panorama Hoh Xila iz 2012.

Zemljopisne odlike

[uredi | uredi kôd]

Hoh Xil pokriva oko 83.000 km² i ima prosječnu nadmorsku visinu od 4.800 m, te se pruža od jugoistočne granice pokrajine Xinjiang do gorja Tanggula i Kunlun na sjeverozapadu tibetske autonomne regije. Željeznička pruga Qingzang prolazi rubom Hoh Xila u Qinghaiju.

Geološki Hoh Xil je vulkanskog podrijetla i okružuju ga ugasli vulkani iz kasnog kenozoika (Bamaoqiongzong, Yongboh, Qiangbaqian, Kekexili i dr.) koji nisu aktivni još od prapovijesti.[2]

Jugoistočni dio Hoh Xila pripada slivu rijeke Chumar koja je jedna od glavnih pritoka rijeke Jangce. Ostatak visoravni je endoreički bazen u kojemu se vode zadržavaju u brojnim izoliranim jezerima, te se često naziva „Hoh Xil jezersko područje”[3]

Bioraznolikost

[uredi | uredi kôd]

God. 1995., 45.000 km² Hoh Xila, prosječne nadmorske visine od 4.600 m, proglašeno je za državni prirodni rezervat.[4] U njemu se uglavnom nalaze stape i planinsko bilje, a tijekom godine dominiraju temperature ispod ništice. Usprkos oštroj klimi, Hoh Xil je dom za više od 230 vrsta životinja. Njegova bioraznolikost je jedinstvena s više od trećine endemičnih biljaka, dok su svi sisavci-biljojedi endemični ovoj visoravni. Njih 20 vrsta su pod državnom zaštitom, kao što su: divlji jak, divlji magarac, smeđi medvjed i dr. Cijela migracijska ruta endemične tibetske antilope (Pantholops hodgsonii) se nalazi unutar visoravni.[1]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. 1 2 Qinghai Hoh Xil na UNESCO-ovim službenim stranicama (engl.) Preuzeto 12. srpnja 2017.
  2. ↑ Vulkani Hoh Xila  Arhivirana inačica izvorne stranice od 8. studenoga 2017. (Wayback Machine) (engl.) Pristupljeno 12. srpnja 2017.
  3. ↑ Mianping Zheng, An introduction to saline lakes on the Qinghai-Tibet Plateau, Volume 76 of Monographiae biologicae, Springer, 1997., str. 21. ISBN 0-7923-4098-1
  4. ↑ Hoh Xil Nature Reserve, travelchinaguide.com (engl.) Pristupljeno 12. srpnja 2017.

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]