Prijeđi na sadržaj

Imperfekt

Izvor: Wikipedija
Glagolska vremena
Jednostavni glagolski oblici
Infinitiv
Prezent
Aorist
Imperfekt
Imperativ
Glagolski pridjev
Glagolski prilog
Složeni glagolski oblici
Perfekt
Pluskvamperfekt
Kondicional prošli • sadašnji
Futur prvi
Futur drugi
Pasivni glagolski oblici

Imperfekt (lat. imperfectus = nesvršen) prošlo je nesvršeno vrijeme glagola u hrvatskom jeziku i tvori se od nesvršenih glagola, od infinitivne ili prezentske osnove i nastavaka:

  • -ah, -aše, -aše, -asmo, -aste, -ahu
  • -jah, -jaše, -jaše, -jasmo, -jaste, -jahu
  • -ijah, -ijaše, -ijaše, -ijasmo, -ijaste, -ijahu.

Tvorba imperfekta

[uredi | uredi kôd]

Imperfekt prema infinitivnoj osnovi tvori se tako da se sufiksalni morfemi infinitivne osnove zamijene sufiksalnim morfemima imperfektne osnove te se na njih dodaju nastavci -h, -še, -še, -smo, -ste, -hū.[1]


  • -a- → -ā-

kop-a-ti → kop-ā-h > kopāh


  • -āva- → -āvā-

pro-uč-āva-ti → pro-uč-āvā-h > proučāvāh


  • -īva- → -īvā-

dar-īva-ti → dar-īvā-h > darīvāh


  • -ova- → -ovā-

kup-ova-ti → kup-ovā-h > kupovāh


  • -eva- → -evā-

bič-eva-ti → bič-evā-h > bičevāh


  • -Ø- → -jā-, pri tome može doći do jotacije

pi-Ø-ti → pi-jā-h > pijāh

vu-Ø-ći (vuk-Ø-ti) → vuk-jā-h > vučāh


trub-i-ti → trub-l-jā-h > trubljāh

grub-je-ti → grub-jā-h > grubjāh

slijed-i-ti → slijed-jā-h > slijeđāh

žud-je-ti → žud-jā-h > žuđāh

šaraf-i-ti → šaraf-jā-h > šarafljāh

hval-i-ti → hval-jā-h > hvaljāh

lom-i-ti → lom-l-jā-h > lomljāh

grm-je-ti → grm-l-jā-h > grmljāh

ron-i-ti → ron-jā-h > ronjāh

krijep-i-ti → krijep-l-jā-h > krijepljāh

trp-je-ti → trp-l-jā-h > trpljāh

nos-i-ti → nos-jā-h > nošāh

mlat-i-ti → mlat-jā-h > mlaćāh

šut-je-ti → šut-jā-h > šućāh

lov-i-ti → lov-l-jā-h > lovljāh

živ-je-ti → živ-l-jā-h > življāh

voz-i-ti → voz-jā-h > vožāh

misl-i-ti → misl-jā-h > mišljāh

kasn-i-ti → kasn-jā-h > kašnjāh

prazn-i-ti → prazn-jā-h > pražnjāh

čist-i-ti → čist-jā-h > čišćāh


  • -nu- → -njā-

kis-nu-ti → kis-njā-h > kišnjāh

čez-nu-ti → čez-njā-h > čežnjāh


  • -Ø- → -ijā-

plet-Ø-ti → plet-ijā-h > pletijāh

Glasovne promjene u imperfektu

[uredi | uredi kôd]

Kod nekih se glagola provodi sibilarizacija:

  • peći - pecijah, strići - strizijah, teći - tecijah

Kod onih glagola kojima osnova završava na suglasnik i imperfekt tvore nastavkom -jah, provodi se jotacija:

  • nositi - nošah, vidjeti - viđah, dolaziti - dolažah, trubiti - trubljah

Imperfekt pomoćnih glagola

[uredi | uredi kôd]

Imperfekt pomoćnih glagola biti i htjeti:

licejedninamnožina
1. bijahbijasmo
2. bijašebijaste
3. bijašebijahu

-

lice

jednina

množina

1.

htijah htijasmo

2.

htijaše htijaste

3.

htijaše htijahu

Primjeri glagola u imperfektu

[uredi | uredi kôd]

Nastavci -ah, -jah i -ijah:

licejedninamnožina
1. pisahpisasmo
2. pisašepisaste
3. pisašepisahu
licejedninamnožina
1. čujahčujasmo
2. čujašečujaste
3. čujaše čujahu
licejedninamnožina
1. pecijahpecijasmo
2. pecijašepecijaste
3. pecijaše pecijahu

Uporaba

[uredi | uredi kôd]
  • Imperfekt je prošlo nesvršeno vrijeme i kao takvo može se tvoriti samo od nesvršenih glagola. Treba se koristiti u izražavanju radnje koja je trajala neko vrijeme u prošlosti ili se zbivala s drugom radnjom u isto vrijeme[2]:
Orwell priopćavaše o španjolskom građanskom ratu iz prve ruke.
  • U svakodnevnom govoru čest je nedostatak razumijevanja razlika imperfekta i aorista, poglavito zbog vrlo sličnih tvorbenih nastavaka:
Mi prestasmo sudjelovati u nastavi. (aorist) (skraćenica: ao.)
Mi prestajasmo sudjelovati u nastavi. (imperfekt) (skraćenica: impf.)
U prvom je primjeru izražena radnja koja je svršila u određenom trenutku u prošlosti, te koristimo svršen glagol i aorist (prestasmo); suprotno tomu, drugi primjer opisuje radnju koja se dulje odvijala određeno vrijeme u prošlosti (prestajasmo)
  • Imperfekt u svakodnevnom govoru posjeduje arhaičan prizvuk te ga se skoro bez iznimke zamjenjuje perfektom:
Orwell je priopćavao o španjolskom građanskom ratu iz prve ruke.

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. ↑ Josip Silić, Ivo Pranjković. Gramatika hrvatskog jezika. Školska knjiga. Zagreb. ISBN 978-953-0-40014-6
  2. ↑ Adolfo Veber: Slovnica hèrvatska za srednja učilišta, Zagreb, 1873., str. 158.