Prijeđi na sadržaj

Turcizam

Izvor: Wikipedija

Turcizam je usvojenica u hrvatskom jeziku preuzete iz turskog jezika, koji je utjecao na sve jezike prostora na kojem se rasprostiralo Osmansko Carstvo u srednjem i novom vijeku.

Najčešći su u štokavskom narječju, a rijetki u drugim narječjima. Mnogi su turcizmi prihvaćeni u standardnom jeziku, neki su rasprostranjeni samo regionalno i dijalektalno, a neki su potisnuti iz upotrebe.

Turcizam ne implicira isključivo riječi izvornog turskog ili turkijskog podrijetla jer većina njih su usvojenice i u samom turskom jeziku, pretežito iz perzijskog, grčkog i arapskog jezika.

Primjeri u standardnom jeziku

[uredi | uredi kôd]

Neki primjeri za turcizme ušle u standardni jezik:

hrvatski turski izvornik
alat←âlet←arap. ālāt
bakar←bakır
boja←boya
bubreg←böbrek
budala←budala←arap. badal
bunar←pınar
čak←çak←perz. čak
čarapa←çorap←perz. đūrāb
čičak←çiçek
čelik←çelik
ćup←kȕp←perz. kūp
dadilja←dadı←perz. dādā
dućan←dükkan←arap. duhkān
dugme←düǧme←perz. tukme
deva←deve
džep←cep←arap. ǧäyb
fitilj←fitil←arap. fätīl
jastuk←yastık
jogurt←yoǧurt
krevet←kerevet←grč. kreváti
kat←kat
kula←kule←perz. koleh
kutija←kûtu←grč. kouti
majmun←maymun←arap. maimūn
oluk←oluk
ortak←ortak
pamuk←panbuk,pamuk←perz. pambeh
papuča←pabuç←perz. pāpūš
patlidžan←patlıcan←perz. bâdendžân
pekmez←pekmez←perz. begmāz
rakija←rakı←arap. arak
sat←sâat←perz. sât
šećer←şeker←perz. šekar
tava←tava←perz. tābe
tavan←tavan
torba←torba
zanat←sanat,zanaat←arap. sana

Primjeri izvan standardnog jezika

[uredi | uredi kôd]

Neki turcizmi koji nisu ušli u standardni jezik ili se osjećaju kao strane riječi:

hrvatski turski izvornik
barjak←bayrak←perz. bajrak
ćevap←kebap←perz. kabâb
merak←merak←arap. mariki
melek←melek←arap. málak
memla←nemli←perz. nemli
paša←paşa←perz. padšah
ekser←ekser
pare←para←perz. pāre
kašika←kaşık←perz. kašek
kijamet←kıyamet←arap. kijāma
ćufte←köfte←perz. kūfte
kapija←kapı
jorgovan←erguvan←perz. argovan
avlija←avlu←grč. aulḗ
komšija←komşu
jok←yok
pendžer←pencere←perz. pendžereh
sokak←sokak←arap. zukāk

Budući da turski sadrži glasove kojih u hrvatskom nema, pri posuđivanju je došlo do nekih glasovnih promjena, koje se uglavnom svode na prilagođavanje turskih glasova ö, ü, ı kojih nema u hrvatskom. Neke riječi su dobile nastavke da bi odgovarale hrvatskim imenicama ženskog roda (npr. čarapa, kula, kutija, rakija).

Literatura

[uredi | uredi kôd]
  • Dalibor Buljan Klapirić: Turcizmi u govoru i narodnim pjesmama Imotske krajine (2001.)
  • Milan Nosić: Rječnik posuđenica iz turskog jezika, (Maveda, Rijeka, 2005.), ISBN 953-7029-01-8

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]